Uzroci boli u donjem dijelu leđa

Bol u donjem dijelu leđa može imati niz različitih uzroka.
Ponekad se diskovi i živci nadraže, pa se bol širi i niz nogu. Ponekad tkiva oko kralježnice
postanu izrazito osjetljiva i to samo po sebi izazove jaku bol. A ponekad mišići donjeg dijela
leđa jednostavno rade previše jer nešto drugo, na nekom sasvim drugom mjestu, ne obavlja
svoj posao kako treba.

Bez obzira na to koje tkivo postane osjetljivo i bolno, uzrok je najčešće u našim obrascima
kretanja i navikama.

A ti su obrasci oblikovani onime što smo godinama naučili. Kako kroz život skupljamo
poneku ozljedu i smetnju , tijelo razvija kompenzacije kojima se štiti. To je posve normalno
i upravo zato ne trebate fizioterapeuta svaki put kad udarite nožni prst.

Problem je što se s vremenom te kompenzacije nagomilaju, pa pojedini dijelovi tijela (recimo
leđa) počnu raditi previše. I onda, obično u razdoblju velikog stresa ili kad ste umorni,
napravite nešto sasvim banalno sagnete se po papuču s poda i osjetite kako leđa “popuste”.
Strategija svakog čovjeka jedinstvena je za njega i njegovu ozljedu. Zato ne postoji
univerzalan recept. Da biste postigli trajan rezultat, treba pronaći pravi okidač specifičan baš
za vaše tijelo.

Zašto vam se bol u leđima stalno vraća

Reći ću vam nešto vrlo važno.

Riječ je o jednoj te istoj zamci koju stalno viđam kod ljudi s bolovima u leđima.
Bol se javi, popijete tabletu protiv bolova ili odete liječniku. Kažu vam da se odmarate.
Dobijete tablete. Odmarate se, na kratko osjetite olakšanje, vratite se u svakodnevicu i bol se
vrati. I tako ljudi upadnu u začarani krug.

Ono što je ovdje ključno razumjeti jest da je bol u leđima vrlo specifična za vas i vašu priču.
Dvoje ljudi može doći s gotovo identičnim simptomima, a uzrok njihove boli može biti
potpuno različit.

Pitanje koje uvijek postavljamo glasi: što je to, baš u vašoj priči, pridonijelo boli u leđima?
Zato kod nas nećete dobiti vježbe “po šabloni”. Prvo moramo posložiti dijelove slagalice.
Jedan od važnih tragova jesu vaše ranije ozljede.

Istraživanja pokazuju da, kad jednom ozlijedite neko mjesto, mozak odlično odradi posao
zaštite tog područja. Recimo da ste uganuli gležanj moguće je da nakon toga malo hodate po
vanjskom rubu stopala. To vas tjera da palac pritišćete u podlogu jer time aktivirate mišiće
oko ligamenata koje obično ozlijedite kad iskrenete gležanj. Mozak, ima ugrađen zaštitni
mehanizam za područja koja doživljava kao prijetnju.

Kratkoročno odlično. No dugoročno, istraživanja pokazuju da i nakon što bol prođe i dalje
koristimo neke od tih obrazaca kretanja koje smo razvili dok smo bili ozlijeđeni.
Eto zašto su vaše ranije ozljede toliko bitne za rješavanje boli u leđima.

Zato kod nas nije neobično da netko dođe s bolovima u leđima, a mi pregledavamo gležanj,
koljeno, kuk. Jer slažemo slagalicu, a ono što nas najviše zanima jest: što to ne obavlja svoj
posao i tjera vaša donja leđa da rade previše?

Drugi okidač: ono što nije fizičko

Ako ste imali ranije ozljede zbog kojih ste makar malo promijenili način kretanja, to je
vjerojatno stvorilo dodatni pritisak ili natjeralo leđa da rade malo više.

Druga stvar koje treba biti svjestan jesu takozvani nefizički stresori koji mogu pridonositi
boli u leđima. Dakle, nisu uvijek u pitanju samo fizičke ozljede i emocije i trauma mogu
snažno utjecati na bol u leđima.

I da budem jasan: ne kažem da je to “u vašoj glavi”.

Evo zašto je to važno. Kad doživimo traumu ili duže razdoblje velikog stresa, mijenja se naš
obrazac disanja. Ulazimo u stanje “bori se ili bježi” i počinjemo brže disati. A to izravno
utječe na rad dijafragma ili ošit.

Dijafragma ima dvije zadaće. Prva je stabilizacija kralježnice dio je mišića koji čine naš
“core”. Druga je, naravno, da nas drži na životu, odnosno da dišemo. Kad disanje ubrza, kad
smo napeti i pomalo tjeskobni, možda i blago hiperventiliramo, dijafragma više ne radi onako
učinkovito kako bi trebao.

Tada gubimo dio njegove sposobnosti da stabilizira kralježnicu. Ta funkcija oslabi, pa donja
leđa kažu: “U redu, morat ću se onda malo više osloniti na druge mišiće.” Zato kod mnogih
ljudi vidimo da im je teško opustiti mišiće donjeg dijela leđa. To to je samo jedan primjer
kako nefizički stresor može pridonositi vašoj boli.

Kako to rješavamo? Radit ćemo dosta vježbi usmjerenih na to da vam vratimo sposobnost
opuštanja. Puno ćemo raditi na disanju, ali u kombinaciji s vježbama koje uzimaju u obzir i
vaše ranije ozljede. Dakle, nećete jednostavno dobiti hrpu vježbi za “core” i hrpu vježbi za
gluteuse.

Moramo posložiti dijelove vaše priče da otkrijemo što uistinu pridonosi tome da vaša donja
leđa rade previše ili da mozak zaključi: “Ovdje ima problema”, što na kraju i izaziva onaj
posve stvaran osjećaj boli.

Zato uzmite papir i zapišite: svoje ranije fizičke ozljede, ali i moguće nefizičke stresore.
Razmislite je li u razdoblju prije pojave boli bilo dugotrajnog stresa, neke emocionalne
situacije, traume ili životne prekretnice zbog koje vam se disanje moglo ubrzati.

To su dva velika traga. Mnogi nam kažu: “Za ovo me još nitko nije pitao.” Mi to uzimamo u
obzir, slažemo slagalicu i tek tada gradimo plan liječenja skrojen baš za vas.

Ako vas zanima, navratite na jedan od naših uvodnih pregleda u Fizio centru Pokret.